Socijalni anksiozni poremećaj i neurofeedback terapija
Socijalni anksiozni poremećaj je pretjeran strah od jedne ili više socijalnih situacija. Situacije koje uobičajeno izazivaju anksioznost uključuju govore i druge oblike nastupa u javnosti, korištenje javnih zahoda, neslaganje s drugima i obraćanje autoritetu. Suočene s takvim situacijama, osobe koje pate od SAP-a očekuju da će ih drugi negativno procijeniti. Mogu se bojati da će ih drugi prosuđivati zbog neadekvatne izvedbe ili zato što djeluju anksiozno. Osobe sa SAP-om ili izbjegavaju situacije kojih se boje ili doživljavaju značajnu anksioznost kada su u njima. One uobičajeno izvještavaju o tjelesnim simptomima, uključujući lupanje srca, tresenje, znojenje, mišićnu napetost, bolove u trbuhu, suho grlo, glavobolje i sl. Za neke osobe, tjelesni simptomi se razbuktaju do razine paničnog napada. SAP može dovesti do značajnog oštećenja u akademskom, radnom i socijalnom funkcioniranju.
Kako neurofeedback može pomoći kod socijalnog anksioznog poremeća?
U SAP su uključeni neuroendokrini mehanizmi koji uključuju os hipotalamus - štitna žlijezda - adrenalna žlijezda. Oni uključuju povećanu aktivaciju norepinefrina, povećanu osjetljivost serotoničkih receptora, disregulaciju receptora gama - amniobuturičke kiseline, smanjene razine dopamina i povećano oslobađanje kortizola. Istraživanja snimanjem su pokazala promjene u funkcioniranju prefrontalnog korteksa, amigdala i hipokampusa. Hipofunkcija prefrontalnog korteksa smatra se povezanom sa smanjenom sposobnošću moduliranja reakcija straha, dok je povećana aktivnost amigdala povezana s povećanom anksioznošću. Promjene u hipokampusu su uključene u formiranje sjećanja na znakove straha i reakcije straha.
Neurofeedback terapija utječe na promjene u navedenim regijama mozga te mozak uči kako kompenzirati tu deregulaciju i postići veću funkcionalnost te time smanjiti ili u potpunosti ukloniti svoje simptome.
