Najnovije izdanje Dijagnostičkog i statističkog priručnika za duševne poremećaje donosi značajne promjene u kriterijima i kategorijama poremećaja iz spektra autizma. Prema petom izdanju priručnika (DSM-V, Američka psihijatrijska udruga, 2014) jedinstveni termin poremećaja iz spektra autizma (PSA) obuhvaća širok raspon poremećaja koji se javlja u ranom djetinjstvu. Više se ne definira kao zasebni entitet, već spektar poremećaja jer se smatra kako se radi o jednom stanju s različitim stupnjevima težine. Prema aktualnom kriteriju, više ne postoje Rettov sindrom, Autizam, Pervazivni razvojni poremećaj, Aspergerov sindrom, Dezintegrativni poremećaj u djetinjstvu, to je sada sve Poremećaj iz autističnog spektra, odnosno F84.

Dijagnostičko-statistički priručnik mentalnih oboljenja – DSM-V definira poremećaj iz spektra autizma kao:

• Trajan deficit u socijalnoj komunikaciji i socijalnoj interakciji

• Ograničeni, repetitivni obrasci ponašanja, interesa i aktivnosti

• Simptomi moraju biti prisutni u ranom razvojnom razdoblju (prije 3. godine)

• Simptomi uzrokuju klinički značajno oštećenje u socijalnom, radnom ili drugim važnim područjima funkcioniranja

• Ove smetnje se ne mogu bolje objasniti intelektualnim razvojnim poremećajem ili općim razvojnim zaostajanjem
  

Trajan deficit u socijalnoj komunikaciji i socijalnoj interakciji uključuje deficit u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji te u uspostavljanju, održavanju i razumijevanju odnosa, a mogu biti različite težine. U ograničene, repetitivne obrasce ponašanja, interesa i aktivnosti mogu spadati:

• ograničeni ili repetitivni pokreti, korištenje predmeta ili govora

• inzistiranje na istovjetnosti i nefleksibilno priklanjanje rutinama

• jako ograničeni, kruti interesi neobičnog intenziteta ili fokusa

• hiper- reaktivnost ili hipo- reaktivnost na senzoričke podražaje ili neobičan interes za senzoričke aspekte okoline.
  

U istraživanjima se pokazalo da je neurofeedback imao pozitivnog utjecaja na simptome poput slabije socijalizacije i teškoće komunikacije. Također, primijećen je napredak u samopouzdanju osobe, pokazivanju empatije i fleksibilnosti u prilagodbi na nove situacije (kognitivna fleksibilnost). Kod ispitanika su se smanjili anksioznost, ispadi bijesa i nagle promjene raspoloženja. Promjene su izvijestili roditelji i učitelji uz pomoć različitih skala i upitnika ili putem intervjua. Neurofeedback je pokazao i pozitivne pomake u kognitivnom funkcioniranju sudionika, što je bilo lakše objektivno evaluirati od promjena u ponašanju. Koristili su se razni zadaci prije i poslije neurofeedback tretmana. Najveći pomak dogodio se u već spomenutoj kognitivnoj fleksibilnosti odnosno sposobnosti da osoba uvidi i izmijeni ponašanje s obzirom na uvjete u određenoj situaciji. Osobe s poremećajem iz spektra autizma često imaju teškoća u svakodnevnom funkcioniranju upravo zbog problema na tom području, u vidu otpora prema promjenama i teškoćama tranzicije između aktivnosti. Neka istraživanja pokazala su dodatne napretke u pažnji, inhibiciji nepoželjnih ponašanja i planiranju unaprijed, što ukazuje na generalno poboljšanje u izvršnim funkcijama.